Hvala poštovani potpredsjedniče, poštovani državni tajnici sa suradnicima, kolegice i kolege.

U današnjoj raspravi osvrnut ću se više na Konačni prijedlog Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada.

U hrvatskom zakonodavstvu dosada nismo imali zakon koji bi regulirao neprijavljeni rad i svakako pozdravljam donošenje ovog zakona. Da bi se riješio problem neprijavljenog rada, a potrebno je uspostaviti zakonski okvir za prepoznavanje neprijavljenog rada, borbu protiv istoga i omogućiti prelazak iz neprijavljenog u prijavljeni rad. Da bi se mogao suzbiti neprijavljeni rad najprije je potrebno definirati što on obuhvaća. Stoga ovaj zakon definira neprijavljeni rad u užem i u širem smislu.

Neprijavljeni rad u širem smi…, u užem smislu je onaj rad koji ima obilježje radnog odnosa, znači radnik radi poslove za poslodavca, ali nije zakonito ugovoren, nije sklopljen ugovor o radu, nije podnesena prijava na obvezna osiguranja kao što je prijava na mirovinsko osiguranje. Zatim jedan od oblika neprijavljenog rada u užem smislu je obavljanje rada temeljem obvezno-pravnih ugovora kao što je ugovor o djelu, ali taj rad u stvarnosti ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos. Tu je još i zapošljavanje državljanina treće zemlje protivno odredbama posebnih propisa.

Neprijavljeni rad u širem smislu obuhvaća izbjegavanje obveza koje poslodavac ima vezano uz plaću radnika kada radnik ima formalno zasnovan radni odnos, ali se taj dio rada koji se obavlja ne evidentira i ne plaća se ili se ne propisuju, ne uplaćuju propisana javna davanja na i iz povećane plaće, što znači da se dio plaće obračunava, isplaćuje bez obračuna i isplaćuje se što mi kažemo kolokvijalno na ruke.

Svjesni smo da je neprijavljeni rad prisutan u brojnim djelatnostima, često spominjemo rad na crno, na crno i moramo biti svjesni kao građani koliko takav rad opterećuje gospodarstvo, opterećuje sve one koji ne rade na crno i uredno državi i radnicima podmiruju obveze. Ovakav rad stvara nelojalnu konkurenciju među poslodavcima čime se narušava jednakost na tržištu rada. S druge strane radnici su zakinuti za odgovarajući dohodak, pravo na mirovinski staž i druga propisana prava, često imaju neodgovarajuću zaštitu na radu čime riskiraju zdravlje i život. Jedna kategorija građana uz rad na crno koristi i određena socijalna davanja na štetu onih kojima su zaista potrebna jer ne mogu raditi. Stoga da bi suzbijanje neprijavljenog rada bilo uspješno potrebno je i to ovaj zakon i predviđa pojačati inspekcijski nadzor, utvrđuje se pretpostavka postojanja radnog odnosa unazad 6 mjeseci od utvrđivanja neprijavljenog rada inspekcijskim nadzorom i za to razdoblje poslodavac je dužan isplatiti radniku neto medijalnu plaću i sva davanja iz čega je vidljiva namjera zaštite neprijavljenog radnika, radnik pritom može ostati u radnom odnosu, to je jedan od načina kako će se preći iz neprijavljenog u prijavljeni rad. Naravno uz obvezu uspostave prijave poslodavac je dužan i platiti kaznu, to je 2.650 eura po svakom radniku, a u slučaju ponovnog utvrđivanja neprijavljenog rada ta kazna se i povećava, takve kazne imaju učinak odvraćanja od počinjenja i ponavljanja prekršaja. Ukoliko poslodavac isto ne napravi, znači ne uspostavi prijavu, porezna uprava će donesti rješenje o visini kazne temeljem kojeg radnik može pokrenuti ovrhu za isplatu neto plaće, a tijela kao što je HZMO mogu po službenoj dužnosti uspostaviti prijavu osiguranja. Zakon predviđa i javnu objavu dva popisa poslodavca, jedan na kojem je objavljen popis poslodavaca kod kojih je proveden nadzor i nisu utvrđena kršenja prava iz radnog odnosa i drugi u koji je utvrđen neprijavljeni rad. Također ovaj zakon predviđa i dvije nove evidencije, to je Jedinstvena elektronička evidencija rada u realnom vremenu i Evidencija neaktivnih osoba koju će voditi HZZ kojom će se detektirati osobe koje se ne školuju, ne rade, nisu u mirovini i na taj način ćemo im biti u mogućnosti pružiti dodatnu potporu i poticati aktivaciju za traženje posla onima kojima je to potrebno, ali i dobiti alat kojim će se ustanoviti koji su to pojedinci koji zloupotrebljavaju sustav korištenjem prava na teret proračuna, a ne žele se radno aktivirati.