Hvala vam poštovani potpredsjedniče Sabora.

Dakle ključno je pitanje ono euro, da ili ne. To je pitanje, trenutno svih pitanja. I sad pazite, vi imate danas, recimo podatak danas da je zlot izgubio skoro 8% pariteta prema euru, da je forinta izgubila 8,6%. Sjetite se da su neki u hrvatskom društvu upravo dakle zazivali takav pristup Hrvatske kao što imaju, pod navodnicima suverenisti, ne mislim na političku opciju u HS-u, nego na Poljsku i Mađarsku. E, a da bi mogli o nečem pričati, moramo nešto znati što je zapravo prvo globalni monetarni zemljopis i koje su zapravo svjetske valute i zašto valuta postaje svjetska valuta.

Dakle, dolar, euro, jen, funta, kanadski dolar, kineski juan je pitanje povjerenja, ali i vojne sile. To su svjetske valute. Drugu skupinu čini Norveška, Švedska i Australija, ali samo iz jednog razloga, a to je da je vrijednost deviznih rezervi tih zemalja veća od vrijednosti primarnog novca. Švedska recimo, preko 600%, što znači da njihove centralne banke reagiraju da spriječe prevelike amplitude tečaja. I u trećoj skupini tog mog globalnog monetarnog zemljopisa su vam valute u ekonomijama koje su male i otvorene, a tu je i hrvatska kuna, dakle dualizam. Prije marka, danas euro.

Dakle danas vam 39 svjetskih država veže svoju valutu za dolar, 25 država za euro, a 18 za neku kombinaciju valuta. I onda se postavlja ključno pitanje, nisu to troškove konvercije, konverzije, dakle to su apsolutno nebitna pitanja u ovoj raspravi, da nekog ne uvrijedim. Ključno vam je pitanje što je optimalno valutno područje. Znači ključno je pitanje što je optimalno valutno područje i sad kad vama ja kažem da Hrvatska, ako uvedemo uspješno euro 1.1. bila bi svega 1,1% ukupnog stanovnika euro područja, nominalni BDP bi činio manje od 0,5 BDP euro područja, a novčana masa M1 govorim sada, bila bi 0,2 euro područje. I naravno, vratimo se malo u povijest onda ćemo o problemima u budućnosti, hrvatski tečajni aranžmanom se zove znato kako upravljajući plivajući tečaj i on vam je na snazi od '93., dakle 1993. nema bitnih nepromjenjivih elemenata tečajnog mehanizma. Dakle, to vam je bila niska inflacija to smo si mi zadali kao društvo, kao monetarnu politiku tzv. i relativno stabilan tečaj koji vam je bio od 7,1 do 7,73 u ovom zadnjem rasponu što vam pričam.

U zadnjih 19 godina HNB vam je intervenirao preko 130 puta na deviznom tržištu s time da je preko 70%, to je vrlo važan podatak, otkupljivao višak ponude deviza, znači otkupio ih je za više od 10 milijardi eura, a prodao ih je za nekih 5 milijardi eura, što nam je naravno povisilo devizne rezerve na preko 25 milijardi eura.

E sad se ja vraćam na ove izazove iz budućnosti. Znači 25 milijardi eura, drage moje kolegice i kolege, znači što je sad prvi izazov? Prvi izazova vam je da će nama ostati, mi ćemo recimo uplatiti vjerojatno oko 800 milijuna eura, možda malo čak i više u Europsku središnju banku, dakle to će nema biti obaveza, no što će nam ostati? Ostat će nam vjerojatno oko 8 milijardi eura znači kad odbijemo inozemne obveze ukupne depozite banaka i depozite državnog sektora na našu nekakvu zlatnu škrinjicu. E tome će ponovno upravljati HNB, neće upravljat ECB, to će upravljat HNB.

I što je ključno? Ključno je ono što sam pitao danas ministra Marića da li će dakle HNB koji tim mora upravljati vrlo konzervativno, da li će predložiti dakle Ministarstvo financija i HNB možda da sabor donese odluku dakle da se formira fond za fiskalnu stabilizaciju koji se financira iz emisijske dobiti HNB-a kao čisti anticiklični instrument i kao rezerva ili pričuva za izbjegavanje povećanja recimo oporezivanja, za povećanje nekakvih turbulencija koje dolaze u društvu. Dakle, to će biti naša zlatna škrinjica o tome treba razgovarati dana.

Hvala.