Poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovane zastupnice i zastupnici prošla godina bila je izuzetno izazovna, nepredvidiva i teška u svakom pogledu. Ušli smo u nju puni nade i optimizma spremni predstaviti Hrvatsku u svijetu kao zemlju koja s ponosom u tom trenutku preuzima kormilo najuspješnijeg političkog projekta u povijesti EU. No povijest je za nas imala druge planove. Cijeli je svijet pogodila pandemija korona virusa koja je odnijela veliki broj život, nanijela ogromnu štetu gospodarstvima i iz temelja promijenila način života i poslovanja. Nas u Hrvatskoj još su dodatno pogodila i dva katastrofalna potresa, prvo onaj zagrebački u ožujku, pa pred Novu godinu i ovaj u Sisačko-moslavačkoj županiji i na dijelu susjednih županija. Sve su to izazovi kakve ne pamtimo koji su nas stavili na najveće kušnje, ali i koji su izvukli iz nas ono najbolje. Hrabrost i požrtvovnost zdravstvenih djelatnika, solidarnost i brigu za bližnjega brojnih volontera, veliko srce i visoki stupanj odgovornosti naših sugrađana. U ovim teškim vremenima sve su to razlozi za optimizam i još čvršću vjeru u Hrvatsku i u snagu duha hrvatskih ljudi čije jedinstvo i zajedništvo u nevolji možda i najpostojanija osobina našeg naroda kroz povijest.

Dame i gospodo, usprkos svim tim nedaćama pa i globalnim izazovima položaj Hrvatske na međunarodnoj sceni osnažen je. Veliki razlog tomu je naše članstvo u EU. Godina iza nas pokazala nam je sve prednosti pripadnosti velikom i snažnom bloku zemalja sa kolektivnim mehanizmima reagiranja i zaštite. Nakon prvog potresa u Zagrebu Hrvatska je iz Fonda solidarnosti unije dobila 683 milijuna EUR-a kao pomoć za obnovu razrušenog i stradalog grada što je dosada najveći iznos pomoći iz ovoga fonda po glavi stanovnika nekoj državi. Sigurno će i još razorniji potres kod Petrinje, Siska i Gline dobiti odgovarajuću pomoć koju je već najavio povjerenik Lenarčič koji je posjetio upravo ova potresom pogođena područja s potpredsjednicom Šuicom. U ovoj situaciji Hrvatska nije sama i može računati na brojne prijatelje. Svi europski lideri te brojni dužnosnici uputili su nam potpore, poruke potpore i iskazali spremnost da pomognu. Unutar unije aktivirani su krizni i drugi mehanizmi koji su osmišljeni da mogu pružiti brzu i solidarnu pomoć. Podnijeli smo zahtjeve za potporom iz svih drugih fondova na raspolaganju. U suradnji s komisijom radimo na nacionalnom planu oporavka i otpornosti kojeg ćemo, iz kojeg ćemo moći povlačiti dodatna sredstva iz posebnog instrumenata EU slijedeće generacije. Zahvalni smo na svakoj potpori i konkretnoj pomoći koju smo do sada dobili, a to je praktički već 30-tak zemalja sa konkretnom potporom. Zahvaljujemo i našim iseljenicima širom svijeta za svu financijsku pomoć koju su sakupili i poslali pogođenim područjima, a sve će to pridonijeti bržoj obnovi razorenih krajeva, sela i gradova.

Potrebno je da se u ovom trenutku prisjetimo i samoga početka pandemije. Dakle, nešto manje od godinu dana od danas. Tada je Hrvatska bila u ulozi predsjedateljice Vijećem, reagirali smo promptno, aktivirali sve nadležne mehanizme koordinacije među državama članicama. U iznimno kratkim rokovima omogućili smo učinkovitiju i fleksibilniju potporu iz europskih sredstava svim članicama, poduzetnicima i građanima pa tako i Hrvatskoj. Cjepivo, najdjelotvornije oružje u borbi protiv pandemije zajednički smo nabavili i distribuirali. Hrvatska je započela s cijepljenjem protiv korona virusa kao što znate neposredno nakon Božića kao i ostale članice unije s dobrom početnom brzinom procjepljivanja za koju se nadamo da će se intenzivirati. EU, a kroz nju i Hrvatska kao država članica osigurala je dovoljan broj cjepiva za sve naše građane. Koristim ovu prigodu da pozovem sve da se cijepe i da misle na druge jer samo ćemo masovnim cijepljenjem postići otpornost velikog broja stanovnika pa se virus neće više na koga imati širiti, a to znači da će epidemija splasnuti. Hrvatska je kao gospodarstvo koje je itekako usmjereno na turizam procijepljenost važna i iz financijskih i razvojnih razloga.

Da kažem nekoliko riječi o sastancima Europskih vijeća u ovoj 2020. godini.

Sve skupa održano je 5 sastanaka. Ovo je izvješće, dobili ste i pismeno izvješće o svim sastancima koji su održani. No spomenuo bih da je nakon onog fizičkog sastanka kojeg smo imali u veljači u Bruxellesu do polovice srpnja bio zastoj i pauza zbog epidemije u pogledu održavanja fizičkih susreta. Hrvatsko je predsjedništvo organiziralo niz neformalnih video konferencija i drugih sastanaka vijeća, o tome je iscrpno izvijestio ministar vanjskih i europskih poslova kad smo podnosili izvješće o našem predsjedanju. Najčešće teme bile su pandemija, višegodišnji financijski okvir i plan oporavka. Uz odgovor na krizu izazvanu pandemijom najvažnije postignuće u proteklih godinu dana je dogovor o proračunu. Taj paket usuglašen je u srpnju, sjećate se to je bilo dan dva prije konstituiranja ovoga saziva sabora. Za Hrvatsku je taj dogovor bio osobito značajan, dobar, povoljan, izdašan, dolazi u pravom trenutku s obzirom na okolnosti. I upravo bi ti financijski instrumenti trebali pomoći da krenemo putem društvenoga i gospodarskoga oporavka.

Europsko vijeće u više je navrata ove godine raspravljalo i o važnoj globalnoj temi, a to je tema klimatskih promjena. Utvrdili smo da do 2030. trebamo na razini unije smanjiti emisiju stakleničkih plinova za najmanje 50% u odnosu na '90.-tu godinu. To je važno za postizanje klimatske neutralnosti unije, do 2050 i njenu održivu budućnost na dobrobit novih generacija kao i za naš kolektivni doprinos globalnim ciljevima i provedbi Pariškoga sporazuma.

U listopadu smo raspravljali o jedinstvenom tržištu, industrijskoj politici, digitalnoj tranziciji koja uz zelenu tranziciju postaje ključan prioritet unije u idućem višegodišnjem razdoblju. Sve su to područja koja otvaraju velike mogućnosti za ubrzavanje našega gospodarstva, kao i šansu da ih što bolje iskoristimo.

Glede vanjskih odnosa ključne su teme u ovoj godini bile odnosi sa Turskom osobito aktivnosti bušenja podmorja u istočnom Sredozemlju, situacija u Bjelarusu, u Kini, Gorskom Karabahu, južnom susjedstvu, odnosima unije i Afrike, te u konačnici jedne od ključnih vanjsko političkih tema odnosima sa SAD-om. Sve su te rasprave pokazale visoku usklađenost stavova na području vanjske politike i unatoč razumljivim razlikama u nekim inicijalnim stavovima na kraju smo pokazali da smo u stanju kao i 27 država naći zajednički nazivnik i poslati jedinstvene poruke uniji.

Kad je riječ o hrvatskom predsjedanju spomenuo bih i da je jedan od naših ključnih sastanaka bio zagrebački sastanak na vrhu, 20.g. nakon onog prvog sastanka, premda je bio u video formi on je poslao važne poruke o važnosti procesa proširenja, snažnoj politici potpore Hrvatske prema susjedima, osobito prema BiH, položaju hrvatskoga naroda u BiH kao ravnopravnog konstitutivnog naroda. Tu su donesene i važne odluke za vrijeme našeg predsjedanja o otvaranju pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Usvojena je kao što znate i nova metodologija pristupnih pregovora, postignuti su iskoraci na samom početku rada nove komisije. U tom pogledu očekujemo da upravo putem kojim je išla Hrvatska nastavi i aktualno portugalsko predsjedanje. Održali smo i sastanak sa zemljama istočnoga partnerstva, željeli održati fokus i na tih 6 zemalja uz sve razlike i probleme koji među njima postoje.

Kad je riječ o višegodišnjem financijskom okviru, danas sam ujutro kazao da mi na raspolaganju imamo 12,7 milijardi EUR-a za 7.g., na kohezijsku politiku 8,4 milijarde EUR-a, izravna plaćanja 2,3, ruralni razvoj 1,9. Uz dodatna sredstva koja će moći koristiti iz različitih programa instrumenata unije i za ribarstvo i za pravednu tranziciju, unutarnju sigurnost, migracije, istraživanje i razvoj. To je rezultat našeg intenzivnog zalaganja za hrvatske interese koje je trajalo mjesecima, u biti je taj proces počeo još u svibnju 2018. kada je Junckerova komisija izišla sa ključnim dokumentima komunikacije upravo o ovom sedmogodišnjem proračunu. Inzistirali smo i na važnosti demografske obnove, sjećate se još u veljači smo to uspjeli markirati hrvatsku poziciju jer nam je taj problem egzistencijalan problem i upravo zbog toga važno je da u ovoj novoj NUTS 2 podijeli statističkih regija u kojoj Hrvatska ima Panonsku Hrvatsku, a to je upravo onaj dio na kojem inzistiramo da trebamo napraviti iskorake. Možemo biti zadovoljni jer su te naše specifičnosti i potrebe prepoznate.

Također pomalo i zaboravljamo da je stopa nacionalnog sufinanciranja za koheziju ostala na 15%. Podsjetit ću vas da je inicijalni prijedlog komisije bio sufinanciranje od 25% što bi zemlji poput Hrvatske predstavljalo vrlo zahtjevan zadatak u pogledu nacionalne kontribucije.

Također smo zadržali i provedbeno pravilo M+3, a to je da se projekti mogu provoditi od godine koja je recimo startna za još 3.g. i tu je inicijalni prijedlog bio M+2. Dakle, ostvarili smo ne samo ukupno velika sredstva nego smo istodobno omogućili i da apsorpcija ide onom dinamikom koja je primjerena ja bih rekao uhodanosti naših institucija i tijela.

Spomenut ću i ukupnu 7-godišnju uplatu Hrvatske u europski proračun. Ona će u godinama koje su pred nama iznositi 661 milijun EUR-a godišnje, dakle 4,6 milijardi EUR-a u razdoblju koje je pred nama. To je višestruko manje od ukupnog iznosa europskih sredstava koja će Hrvatska iskoristiti. To je još jedan od pokazatelja koristi našeg članstva u uniji.

Nije na odmet spomenuti da je upravo HS na čemu vam zahvaljujem i to moramo malo i više emancipirati, na prijedlog Vlade prihvatio odluku Vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske unije i to 18. prosinca prošle godine.

Mi smo na taj način bila prva država članica od 27 koja je potvrdila ovu odluku i to kroz Sabor, dakle kroz Parlament. Mnoge zemlje još nisu ni započele proceduru, a neke neće ići parlamentarnim putem. I tu smo dali jedan signal kako vidimo i aspekt ove prihodovne strane europskoga proračuna.

Kada je riječ o instrumentu EU sljedeće generacije, javnosti je poznato da je taj instrument stvoren kako bi svi skupa izašli što prije iz krize. Riječ je o 750 milijardi eura za Europsku uniju od 27 članica, 390 milijardi bespovratne pomoći, 360 milijardi za zajmove. Najveći iznos odnosi se na mehanizam za oporavak i otpornost 672 milijarde eura. Pri tom su bespovratna sredstva u iznosu od 312, a zajmovi 360.

Ciljevi ovog mehanizma su ublažavanje i otklanjanje posljedica krize uz potporu reformskim procesima i izgradnju otpornosti. Unutar toga paketa Hrvatska je dobila 9,6 milijardi. Bespovratnih je praktički 6, a zajmovi iznose 3,6 milijardi. S te strane važno je podcrtati da za ovaj mehanizam nije potrebno nacionalno sufinanciranje, a Hrvatska je ostvarila i uspjeh kroz prihvaćanje prijedloga za isplatu predujma u iznosu od 13% bespovratnih sredstava iz mehanizma za oporavak i otpornost koji će doći na račune Ministarstva financija u 2021. i to u iznosu od 780 milijuna eura. Samo da shvatimo o kakvim se razmjerima sredstava kao predujmu radi. To će omogućiti rasterećivanje državnoga proračuna, osigurati sredstva za brz početak provedbe reformi. Imajući na umu da Unija ima prvorazredni kreditni rejting kamatna stopa za zajmove je izrazito niska.

Također želim još jednom spomenuti da se taj naš plan oporavka i otpornosti izrađuje. Svi resori su angažirani. Razmjenjujemo dokumente sa Europskom komisijom. Riječ je o vrlo vuluminoznom dokumentu koji ima 5 komponenti. Prva je gospodarstvo, to uključuje privatni sektor. Potom ide javna uprava, pravosuđe i državna imovina. Zatim, obrazovanje, znanost i istraživanje, tržište rada i socijalna zaštita, te zadnje jačanje otpornosti zdravstvenoga sustava. I jedna posebna horizontalna inicijativa koja se odnosi na obnovu zgrada od potresa, a kroz sve komponente više je nego jasno ugrađena naš prioritet, a to je demografska revitalizacija.

Podsjetit ću da ovih 6 milijardi eura bespovratnih sredstava predstavlja oko 11% našega BDP-a. Tako visok postotak nema niti jedna druga članica Europske unije i stoga je važno da to imamo na umu.

Mi smo u ovoj godini puno raspravljali o klimatskim promjenama u čemu će naravno biti ključan prioritet tzv. zelene ekološke energetske tranzicije. Stoga je zadnji sastanak Europskog vijeća koji je bio u prosincu pretočio raspravu o klimi i u čvrste ciljeve o kojima sam govorio na početku. Cilj je imati održiv gospodarski rast, otvoriti radna mjesta na području zdravlja i okoliša. To će u konačnici pridonijeti globalnoj konkurentnosti gospodarstva Unije promicanjem inovacija u zelenim tehnologijama.

Svjestan da će postizanje zacrtanih ciljeva značiti i značajna dodatna ulaganja naglasili smo važnost mobilizacije javnog financiranja i privatnoga kapitala. Vijeće je tada također podsjetilo i na usmjeravanje najmanje 30% ukupnog rashoda iz višegodišnjeg financijskog okvira i paketa EU iduće generacije na tzv. zelene politike i zelene projekte.

Važno je da je ovaj dokument Nacionalni program oporavka i otpornosti u potpunosti kompatibilan sa Nacionalnom razvojnom strategijom, da se veže i za partnerski sporazum te posebne programe koje ćemo pripremiti za idući sedmogodišnji proračun.

Mi smo kada sve skupa analiziramo prilično zadovoljni. Zadovoljni smo s onim što smo osigurali za desetljeće koje je pred nama. Zadovoljni smo sa prioritetima i zelene i digitalne transformacije. Mislimo da su upravo ta nova radna mjesta budućnosti važna za prilagodbu Hrvatske 4. industrijskoj revoluciji za pozicioniranje zemlje vodeći računa o svim našim komparativnim prednostima upravo u onaj razvojni smjer koji je najbolji i za Hrvatsku i za Europu prateći globalne okolnosti.

Spomenut ću da je na kraju ove godine postignut i konačni sporazum o tome kakvi će biti novi odnosi sa Ujedinjenom Kraljevinom. Vi kao što znate oni su prestali biti članica na početku našega predsjedanja, a dogovor koji je postignut uz vještinu našeg zajedničkog pregovarača Michela Barniera je dobar za države članice Europske unije premda je Hrvatska po svim kriterijima, svim analizama i s obzirom na staž u članstvu bila zemlja koja je najmanje dotaknuta izlaskom Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije.

Na kraju, ova je godina koliko god bila teška bila i godina stvaranja poluga za Hrvatsku, poluga u smislu da se možemo nasloniti na ono što nam članstvo u Europskoj uniji daje bez obzira jel' to gospodarski razvoj ili je to pak obnova od potresa. Članstvo u Uniji učinilo nas je sigurnijom, snažnijom zemljom, omogućilo nam je da za naše građane a to je u konačnici jedino bitno i najvažnije radeći predano osiguramo zaštitu nacionalnih interesa, osnažimo našu suverenost kroz članstvo u Europskoj uniji te razvijamo politiku suradnje i solidarnosti. Stoga je Hrvatska zahvaljujući trendovima koji su bitni na razini Europe sa onim što je radila Vlada, što je radio ministar sa svojim suradnicima, svi resori iz mog kuta gledanja u ovakvim okolnostima napravila najviše što je mogla. Ostaje žal da predsjedanje Vijećem nije bilo realizirano u onoj punini promidžbi i vidljivosti kako smo to naravno željeli i pripremali ali s obzirom na ovo što smo osigurali za idućih 10 g., možemo reći da je to dobra i kvalitetna kompenzacija a na nama je da u suradnji sa Hrvatskim saborom, nastavimo putem kojeg smo započeli u prošloj godini. Evo, hvala vam.