Hvala lijepo poštovani gospodine potpredsjedniče Sabora, uvažene dame i gospodo zastupnice i zastupnici.

Drago mi je da se vidimo evo i ovom prilikom kod drugog čitanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima. Vidim i iz ovih prethodnih javljanja zastupnika, da postoji svijest o tome da je ovo vrlo kompleksna materija. Jasno je da se razlikujemo po određenim pitanjima i zbog toga jesmo tu da čujemo jedni druge, da obrazložimo prijedlog i da čujemo kao što je i bilo nakon prvog čitanja i neke vaše prijedloge od kojih smo kao što je već rečeno nešto i uzeli i stavili u ovaj tekst koji sad predstavlja konačan prijedlog zakona.

Ja bih ovdje na početku odmah želio dati do znanja da se ovim zakonom, izmjenama zakona uvodi red u područje oporavka i rada stranaca u Hrvatskoj. Nema ni ekstremne zatvorenosti, ali ni naivnog otvaranja tržišta. Hrvatska nije i neće dopustiti scenarije koji su uzdrmali zapadnu Europu upravo po ovom pitanju. Naša je poruka vrlo jasna. Država je ta koja u ovom procesu vodi glavnu riječ. Vidjeli smo, pratimo, analiziramo što se događa u državama koje su olako shvaćale pitanje radnih migracija, kriminal, paralelna društva, nesigurnost. Kod nas to nije slučaj i neće se dogoditi. Proučili smo greške drugih, znamo da uvoz radne snage mora biti pod nadzorom i ono što je u ovom trenutku činjenica to je da u Hrvatskoj nema paralelnih društava, nema getoa, nema nesigurnosti.

Vidjeli ste jučer u medijima ponovno smo proglašenim najsigurnijom zemljom za noćne šetnje u Europi, znamo što znači sigurnost, znamo koliko predano radimo na njoj i oko sigurnosti nema kompromisa. Strana radna snaga potrebna je našem gospodarstvu, ali ne pod svaku cijenu. Hrvatska nije zemlja jeftine radne snage, niti ćemo dopustiti da bilo tko zloupotrebljava naš sustav.

Ovim izmjenama štitimo i domaće radnike i strane radnike, sprječavamo zlouporabe i jasno poručujemo tko ne igra pošteno neće uopće sudjelovati u ovome. U okolnostima značajnog gospodarskog rasta gdje BDP raste 15 tromjesečja za redom stvorili smo slobodno možemo reći izdržljivo i otporno gospodarstvo.

Tržište rada u Hrvatskoj bilježi pozitivne rezultate što je osobito vidljivo kod povećanja zaposlenih kojih je u prosincu 2024. godine bilo gotovo milijun i 711 tisuća radnika. Dakle, Hrvatska nikad, ni kad je bilo više stanovnika nije imala više zaposlenih svojih ljudi. I istovremeno smanjenje broja nezaposlenih kojih je nešto više od 91000 u prosincu te iste 2024. godine.

Pokazatelji na tržištu rada i ekonomski pokazatelji bolji su nego ikad. Ostvarili smo značajan rast neto prosječne isplaćene plaće u mandatu ove Vlade od 77% u odnosu na kolovoz 2016. Dakle, mi želimo zaštititi prvenstveno hrvatske radnike kroz daljnje mjere i aktivnosti osigurati povratak hrvatskih državljana, ali i gospodarstvo, osigurati potrebnu radnu snagu kako bismo nastavili ostvarivati pozitivne rezultate. Stoga kroz osiguranje potrebne radne snage zadovoljit ćemo potrebe gospodarstva i tržišta rada. Ovim izmjenama i dopunama prvenstveno želimo otkloniti uočene nedostatke u provedbi kao i dodatno zaštititi domaće radnike, poslodavcima osigurati potrebnu radnu snagu i dodatno zaštititi tržište rada.

Izmjenama ćemo osigurati da strani radnici budu kvalificirani za poslove u zanimanjima za kojima im je izdana dozvola za boravak i rad. Na taj način se osigurava dugoročna održivost sustava zapošljavanja, zadržavanje onih radnika koji su potrebni Hrvatskoj, te njezinom gospodarskom razvoju.

Važećim zakonom koji je u primjeni od siječnja, 1. siječnja 2021. uveden je taj novi model izdavanja dozvola za boravak i rad čija osnova je zapošljavanje domaće radne snage, a tek ako je nema na tržištu omogućava se zapošljavanje stranih radnika.

U vrijeme uspostave važećeg sustava isti je funkcionirao prema daleko manjem brojem stranaca, te je tako u prvoj godini primjene zakona odnosno 2021. godine bilo izdano oko 82000 dozvola za boravak i rad, u 2024.g. 206 tisuća 529, a u ovom trenutku dakle mislim da je podatak od 11. veljače ove godine 113 tisuća 589 stranca iz ovih trećih zemalja ima prijavljen boravak u RH na temelju važeće dozvole za boravak i rad. Moramo znati da se ta brojka mijenja na dnevnoj osnovi radi isteka ili ukidanja dozvola, naravno da najveći broj dozvola je aktivno u vrijeme špice turističke sezone. Dakle rast gospodarstva utječe na potrebu za radnom snagom, osobito u sektorima građevine, turizma, industrije, prometa i veza i trgovine. Činjenica da usporedbo s rastom gospodarstva raste i standard života u Hrvatskoj postajemo privlačni i za stranu radnu snagu i stoga je razloga evidentan i porast interesa poslodavaca za zapošljavanje radne snage. Temeljem iskustva nakon nekoliko godina primjene važećeg zakona pristupilo se je njegovim izmjenama s ciljem da se omogući zapošljavanje stranaca onim poslodavcima koji doprinose gospodarstvu Hrvatske i prema kojima sustav mora biti efikasan, a što je moguće samo ako sustav nije opterećen dodatnim administriranjem.

O konačnom prijedlogu zakona intenzivno su konzultirani naši gospodarski i socijalni partneri, te brojna tijela državne uprave koja su i pridonijela izradi ovog zakona. Izmjenama će se između ostalog omogućiti dodatna zaštita stranih radnika, kao i osigurati usklađivanje s pravnom stečevinom u pogledu plave karte EU kojom se želi privući visokokvalificirana radna snaga, osobito u Sektoru informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Ona će vrijediti 48 mjeseci umjesto sadašnjih 24 mjeseca i moći će se odobriti i onima koji nemaju u informacijsko-tehnološkom sektoru odgovarajuću kvalifikaciju već svoje vještine dokazuju iskustvom, a to će procjenjivati posebno povjerenstvo koje će imenovati ministar nadležan za rad.

U 2021.g. izdano je 225 plavih karata, 2022. 440, 2023. 400, a u 2024. 609 plavih karata, dakle radi se o visokokvalificiranoj radnoj snagi, snazi koja dolazi u Hrvatsku.

Na dan 11. veljače 2025. imamo aktivno 1054 dozvole odnosno plave karte na teritoriju Hrvatske, od toga u najvećem broju državljanima Rusije, Ukrajine, BiH, Indije, Turske, Srbije, Sjeverne Makedonije, Velike Britanije, Kine i SAD-a.

Osim privlačenja visokokvalificirane radne snage odobravanjem plave karte ovim izmjenama omogućeno je duže razdoblje boravka digitalnim nomadima do 18 mjeseci umjesto sadašnjih 12 mjeseci, čime se želi dodatno turistički promovirati Hrvatsku i način života u njoj.

Ovim izmjenama i dopunama posebna pažnja je na privlačenju hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka, članova njihovih obitelji koji su dosad svoj boravak regulirali kao i drugi stranci koji su zapravo bili izjednačeni u tom smislu sa njima. Ovim izmjenama i dopunama zakona prepoznati su kao posebna ciljana skupina koja će regulirati status temeljem nove svrhe privremenog boravka radi useljavanja i povratka hrvatskog useljeništva uz potvrdu Ministarstva demografije i useljeništva, a koji boravak će im omogućiti da žive, rade, studiraju u Hrvatskoj dok ne steknu hrvatsko državljanstvo. Taj boravak se odobrava po olakšanim uvjetima na razdoblje od 2.g. umjesto dosada na jednu godinu pri čemu ne moraju dokazivati da imaju osigurana sredstva za uzdržavanje i zdravstveno osiguranje.

U svrhu stvaranja povoljnih uvjeta povratka hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka, te članova obitelji Vlada je kroz Središnji državni ured, danas Ministarstvo demografije i useljeništva uspješno provodila i provodi program učenja hrvatskog jezika, kroz taj program dosada je prošlo oko 500 stipendista na godišnjoj razini, najvećim dijelom mladih između 18. i 30.g. koji imaju visoko obrazovanje, a većinom dolaze iz Latinske Amerike. Prema podacima akademske godine '23./'24. od 418 stipendista nakon završenog programa u Hrvatskoj je ostalo 309 njih, od kojih se 176 i zaposlilo. Dodatna mjera usmjerena prema ovoj skupini je oslobađanje od poreza na dohodak u trajanju od 5.g..

Osim izmjena vezano za rad stranaca predložene su izmjene kojima se pridonosi privlačenju i zadržavanju stranih studenata, a koje obuhvaćaju olakšano stjecanje stalnog boravka onima koji su završili studij, te rade u Hrvatskoj. Oni ako su studirali 4.g. nakon toga mogu još 3.g. raditi u Hrvatskoj na temelju izdane dozvole za boravak i rad, a onda podnijeti zahtjev za dugotrajni boravak, tako da mislim da je ovo dijelom i odgovor na jednu od intervencija koje su bile na početku.

Sad mi dopustite da ukažem na najvažnije konkretne mjere, rješenja koja su predložena ovim izmjenama i dopunama. Prema važećem zakonu jedino poslodavci koji su osuđeni za kaznena djela iz područja radnih odnosa i socijalnog osiguranja nisu mogli zapošljavati strane radnike. Obzirom da se za povrede prava iz radno-pravnog odnosa mogu izreći prekršajne sankcije, ovim izmjenama stranog radnika neće moći zaposliti poslodavac koji je i prekršajno kažnjen za najteže prekršaje iz područja radnih odnosa, te prekršaje iz područja socijalnog osiguranja i zaštite na radu. Kako bi se poslodavcima omogućilo razdoblje prilagodbe propisana je odgoda primjene prekršajno-pravne sankcije kao zapreke zapošljavanja do 1. siječnja slijedeće godine.

Osim poslodavaca koji su kažnjeni zbog kaznenih ili prekršajnih djela iz područja radnih odnosa, niti poslodavci koji zapošljavaju domaće ili strane radnike bez ugovora o radu ili zapošljavaju strane radnike bez dozvole za boravak i rad ti poslodavci kad se stave na tzv. crnu listu sukladno Zakonu o suzbijanju neprijavljenog rada neće moći zaposliti stranog radnika. Poslodavac koji dospje na tzv. crnu listu ostaje na njoj 6.g. od dana kada je zapisnikom utvrđeno postojanje neprijavljenog rada i to pod uvjetom da nije ponovio prekršaj. Stranog radnika neće moći zaposliti niti poslodavci čije su odgovorne osobe kažnjene zbog kaznenih djela protiv gospodarstva, čovječnosti i ljudskog dostojanstva ili osobne slobode, kao i zbog prekršaja zbog pomaganja u nezakonitom prelasku i boravku stranaca. Odbit će se dozvola za boravak i rad ako se utvrdi da namjera stranog radnika nije rad u Hrvatskoj i s tim ciljem se provode detaljne službene provjere od strane policijskih službenika kojima se utvrđuje stvarna svrha boravka i procjenjuje migracijski rizik. Ovo uključuje provjeru vjerodostojnosti poslodavaca i samog stranog državljana, a radi sprječavanja zlouporabe izdane dozvole za boravak i rad, te nezakonitog odlaska u druge države članice EU ili daljnjeg migriranja.

Osim kod izdavanja dozvole za boravak i rad propisuje se nove uvjete dozvole za boravak i rad za situacije koje nastanu tijekom važenja dozvole za boravak i rad i to ako poslodavac ne poštuje propise o zaštiti na radu ili se vodi na tzv. crnoj listi, dakle ono prvo je bilo da uopće može podnijeti, a ako se, ako on dospije na crnu listu tijekom trajanja dozvole, dozvola će se ukinuti, kao i kada je poslodavac kažnjen zbog prekršaja zbog pomaganja državljanima trećih zemalja u nezakonitom prelasku granice i slično.

Kao novina propisana je zabrana obavljanja djelatnosti poslodavaca tzv. agregatora putem digitalnih platformi Bolta, Wolta, Ubera, Glova. Ako je taj poslodavac agregator nezakonito zapošljavao strane radnike, takav poslodavac neće moći pružati usluge putem digitalnih platformi. Za razliku od sadašnjeg zakonodavnog uređenja poslodavac koji zapošljava strane radnike morat će imati podmirene obveze po osnovi svih javnih davanja, a ne samo poreza na dohodak i doprinos za obvezna osiguranja, dakle svi porezi na dodanu vrijednost, na dobit poduzeća, na imovinu, prirezi, a isto tako i davanja poput carina, pristojbi, doprinosa, novčanih kazni za prekršaje, naknade za koncesije i slično.

Cilj prethodno iznesenih izmjena je dodatna zaštita i stranih radnika, ali i interesa RH u smislu da su poslodavcima osigurani kvalitetni strani radnici koji su im nužni za obavljanje djelatnosti, ali isto tako da se i sprječavaju moguće zlouporabe i da se osigura dugoročna održivost sustava zapošljavanja i zadržavanja onih stranih radnika koji stvarno doprinose gospodarstvu.

Osim navedenog radi zaštite domaćih radnika izmjenama zakona se traži povećavanje zapošljavanja domaćih radnika ovisno o broju traženih stranih radnika. U tom smislu uvodi se omjer broja domaćih i stranih radnika za deficitarna zanimanja u iznosu od 8% ili 1/12, što dosada nije bio slučaj, a kod ne deficitarnih zanimanja omjer je propisan u iznosu 1/6 odnosno 16%. Uvjetuje se da poslodavac mora zapošljavati najmanje jednog radnika državljanina Hrvatske odnosno EU na neodređeno i puno radno vrijeme godinu dana, dok je sada uvjet bio 6 mjeseci za jednog zaposlenog. Ograničava se broj podnesenih zahtjeva za dozvolu za boravak i rad ovisno o veličini poslodavca odnosno o broju zaposlenih hrvatskih državljana ili državljana EU i njegovim realnim potrebama za zapošljavanje. Poslodavac koji zapošljava do 50 radnika državljana Hrvatske ili EU može podnijeti do 50 zahtjeva za izdavanje dozvola za boravak i rad stranaca, poslodavac koji zapošljava do 250 može podnijeti 250 zahtjeva, dok iznad tog broja nema ograničenja.

Hrvatski radnici se dodatno štite tako da poslodavac za ne deficitarna zanimanja za koja mora provesti test tržišta rada prije nego podnese zahtjev za stranog radnika ne može navesti da hrvatskim radnicima nudi plaću manju od one koju primaju drugi zaposlenici u tom zanimanju, dakle time se štiti cijena rada domaćih radnika.

Dodatno, poslodavac kad podnese zahtjev za dozvolu za stranog radnika u ugovoru o radu koji je poslodavac potpisao s tim stranim radnikom ne smije ugovoriti ili dogovoriti manju plaću od one koju prima hrvatski državljanin u tom zanimanju za koju se traži dozvola, a radi sprječavanja mogućih razlika plaća stranih radnika i hrvatskih radnika. U slučaju da ugovor o radu stranog radnika sadrži diskriminatorne odredbe takvom poslodavcu neće biti izdana dozvola za boravak i rad. Za poslodavca se traži određeni iznos prometa u zadnjih 6 mjeseci kako bi se jamčilo da obavlja stvarnu gospodarsku aktivnost prije nego posegne za zapošljavanjem stranih radnika, a čime se ujedno jamči ispunjavanje njegovih obveza i prema hrvatskim, ali i stranim radnicima. Tako poslodavac pravna osoba mora imati promet u najmanjem iznosu od 10 tisuća eura mjesečno u zadnjih 6 mjeseci, a poslodavac fizička osoba u najmanjem iznosu od 15 tisuća eura u 6 mjeseci prije podnošenja zahtjeva. Obvezuje se poslodavca na prilaganje dokaza o kompetencija stranog radnika i u deficitarnim zanimanjima, što dosada nije bio slučaj. Za jednostavna pomoćna deficitarna zanimanja za koja nije potrebna kvalifikacija neće biti potrebno dokazivati radno iskustvo, niti kvalifikaciju.

Sve navedene obveze i uvjeti za izdavanje dozvola primjenjuje se na sve poslodavce, pa tako i na Agencije za privremeno zapošljavanje. Da bi se izdala dozvola za stranog radnika poslodavcu odnosno Agenciji za privremeno zapošljavanje i krajnji poslodavac kod kojeg bi strani radnik trebao raditi mora ispunjavati sve ove navedene obveze odnosno uvjete, što znači da poslodavcu ili Agenciji za privremeno zapošljavanje se neće izdati dozvola za stranog radnika ako i taj drugi poslodavac ne ispunjava sve uvjete za zapošljavanje stranih radnika.

Ovim izmjenama također su posebno regulirana pravila za smještaj stranih radnika ako poslodavac osigurava smještaj ili je posrednik u osiguranju smještaja radniku, što će morati dokazivati u postupku izdavanja dozvole za boravak i rad. Detalji smještaja bit će uređeni podzakonskim propisom koji će se donijeti u suradnji s Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i Ministarstvo zdravstva.

Kontrolu primjerenog smještaja obavljat će Državni inspektorat RH. Ako bi se ustanovilo da poslodavac krši odredbe o primjerenom smještaju taj poslodavac neće biti u mogućnosti dobiti nove dozvole za boravak i rad. Skraćeni su rokovi za dostavu obavijesti poslodavaca ili stranog radnika nadležnom tijelu o prekidu ugovora o radu, dakle sad će biti 5 radnih dana u odnosu na prethodnih 15 dana, a uzimajući u obzir rokove u kojem se svi radnici moraju odjaviti s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Obveza poslodavcima je i davanje novčanog jamstva tzv. zadužnica RH u iznosu od jedne prosječne mjesečne bruto plaće isplaćene u Hrvatskoj za slučaj da odustanu od stranog radnika za kojeg su ishodovali dozvolu za boravak i rad. Uplaćena sredstva će se koristiti za troškove povratka državljana trećih zemalja koji nezakonito borave u Hrvatskoj, dakle tih istih.

Ova odredba prvenstveno služi za prevenciju situacija da se državljani trećih zemalja zatiču u nesigurnoj situaciji unatoč tome što imaju odobrenje za rad, a ne mogu ostvariti svoju svrhu boravka. Te osobe su dosada ukoliko odmah nisu bile vraćene u matičnu zemlje zloupotrebljavale sustav azila i imigrirale u treće zemlje, što se sad sa ovim izmjenama sprječava.

U cilju administrativnog rasterećenja svih dionika, te učinkovitijeg sustava zapošljavanja izmjenama se propisuje ovisno o trajanju ugovora o radu dakle produženje važenja dozvole za boravak i rad s jedne na tri godine, za sezonski rad na 9 mjeseci umjesto 6, a kao što smo rekli plavu kartu na 48 umjesto 24 mjeseca. To će pridonijeti administrativnom rasterećenju, ali i dati određenu sigurnost poslodavcima da će imati strane radnike na duže vrijeme, ponavljam uvijek privremene, kao i strancima sigurnost u budućnosti. Omogućena promjena zanimanja i promjena poslodavca na olakšani način bez potrebe novog upravnog postupka, te mogućnost da strani radnik u svrhu nezaposlenosti do 60 dana ostane u RH i traži novog poslodavca.

Dakle ovim Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na tekst usvojen u prvom čitanju omogućuje se produljenje privremenog boravka u druge svrhe osobama koje se nalaze na liječenju u Hrvatskoj uz mišljenje ministarstva nadležnog za zdravstvo, a kao što smo prethodno iznijeli, iznimno od obveze dokazivanja za kvalifikacija za jednostavna pomoćna zanimanja neće biti potrebno dokazivati ni radno iskustvo, ni kvalifikaciju, što je bio također prijedlog naših socijalnih partnera. Plaća stranih radnika ne smije biti manja od plaće koju primaju hrvatski radnici u tom određenom zanimanju, a radi prilagodbe poslodavaca propisan je odgodni učinak prekršajno-pravnih sankcija kao zapreke za izdavanje dozvola za boravak i rad od 1. siječnja. Propisali smo novi razlo… nove razloge za odbijanje dozvole za boravak i rad ako postoje dokazi da bi državljanin treće zemlje boravio u Hrvatskoj u svrhu drugačije od one zbog koje se podnosi zahtjev.

Ja bih zaključno nakon što smo prošli ove izmjene kazao da je naša Vlada pokazala da zna kako osigurati gospodarski rast, kako osigurati stabilnost i sigurnost. Hrvatska ostaje sigurna zemlja i za one koji ovdje žive i za one koji dolaze raditi. Red, zakon i sigurnost nisu teme za političku trgovinu, niti za ekstremne eksperimente. S ovim zakonom pokazujemo da učimo prije svega na tuđim greškama, da nismo naivni i da nećemo dopustiti da nam se ponovi scenarij koji su neki u Europi preskupo platili ili ga plaćaju. Poznato je da uvijek postoje pojedinci koji kreativno izigravaju pravila, ovim zakonom smo mnogima doskočili i neće nam biti problem raditi nove izmjene ako vidimo u praksi da bi to bilo potrebno. Neće biti mešetarenja s dozvolama, stat ćemo na kraj manipulacijama, nema nereguliranog uvoza radne snage, a one koje smo dosad uhitili i one koje ćemo uhvatiti u budućnosti izbacujemo iz igre. Hrvatska kontrolira svoju politiku u interesu gospodarstva, ali bez ugrožavanja sigurnosti i stabilnosti, radna snaga nam treba, ali pod našim uvjetima i jasnim pravilima, tko ih ne poštuje neće raditi u Hrvatskoj, hvala vam.