Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane zastupnice, poštovani zastupnici s ciljem rasprave danas se pred vama nalazi Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe EU 2023/114 o tržištima kriptoimovine. Na početku bih istaknuo kako se radi o zakonu koji predstavlja osiguravanje provedbe Uredbe EU 2023/114 o tržištima kripto imovine i izmjeni uredaba EU broj 1093/2010 i EU br. 1095/2010, te Direktiva 2013/36/EU i EU 2019/1937 odnosno tzv. uredbe MiCA.

Uredba MiCA stupila je na snagu 29. lipnja 2023. godine sa odgođenom primjenom odredbi o tokovima e-novca, tzv. electronics manny tokens i tokenima vezanim uz imovinu tzv. AST referens tokensima koji će se primjenjivati od 30. lipnja 2024. te odgodom odredbi koje se odnose na izdavanje ostalih vrsta kripto imovine, te na pružanje usluga povezanih sa kripto imovinom koja će biti u primjeni od 30. prosinca 2024.

Uredba MiCA ima zadatak osigurati spremnost financijskih usluga za digitalno doba, a kako bi se doprinijelo gospodarstvu i ekonomiji u cilju interesa građana. Financijski sektor mora biti otporan na buduće promjene, a jedna od metoda postizanja tog cilja je primjena inovativnih tehnologija. Kriptoimovina je jedna od najvažnijih primjena tehnologije. Radi se o digitalnom prikazu vrijednosti ili prava koja može donijeti znatne koristi sudionicima na tržištu uključujući i male imatelje kriptoimovine.

Ponude kripto imovine mogle bi omogućiti inovativan i uključiv načina financiranja među ostalim za mala i srednja poduzeća. Ako se koristi kao sredstvo plaćanja kripto imovina može ograničavanjem broja posrednika omogućiti jeftinija, brža i učinkovitija plaćanja, osobito prekogranična. S protekom vremena sve veći broj potrošača će pokazati interes za ovu vrstu imovine, međutim s njome su povezani i određeni rizici. Stoga je u cilju zaštite potrošača nužno potrebna i kvalitetna zakonodavna regulacija.

Republika Hrvatska trenutno nema nacionalni okvir za izdavanje kripto imovine koja nije financijski instrument u kontekstu Zakona o tržištu kapitala. Na poslovanje sa kripto imovinom i pružanje usluga povezanih sa kriptoimovinom koja se ne kvalificira kao financijski instrument. Trenutno se primjenjuju samo opća pravila koja se odnose na ugovorne odnose iz Zakona o obveznim odnosima, te odredbe Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Sektor kriptoimovine se brzo razvija što je zahtijevalo i potrebu za regulacijom na razini EU posebno iz razloga što su potrošači imali vrlo ograničena prava na zaštitu ili pravne lijekove. Neke države članice već su imale nacionalno zakonodavstvo o kriptoimovini ali do donošenja uredbe MiCA nije postojao zaseban regulatorni okvir na razini EU.

Donošenjem Uredbe MiCA prvi se put kriptoimovina, izdavatelji kriptoimovine i pružatelji usluga povezanih sa kriptoimovinom stavljaju pod jedan zakonodavni okvir, odnosno EU je prvi put donijela regulatorni okvir za kriptoimovinu, izdavatelje kriptoimovine i pružatelje usluga povezanih sa kriptoimovinom. Ovim regulatornim okvirom zaštitilo se ulagatelje i očuvala financijska stabilnost, a istodobno se sprječava zloupotreba kriptoimovine, omogućava inovacije i potiče privlačnost sektora kriptoimovine.

Što se tiče konteksta donošenja Uredbe MiCA treba napomenuti da je Europska komisija prijedloge o MiCA-i predstavila još 2020. te da je ona dio većeg paketa o digitalnim financijama čiji je cilj razviti europski pristup kojim se potiče tehnološki razvoj i osiguravaju financijska stabilnost i zaštita potrošača.

Osim MiCA-e taj paket sadržava Strategiju za digitalne financije, a akt o digitalnoj operativnoj otpornosti tzv. DORA kojim će biti obuhvaćeni i pružatelji usluga povezani sa kripto imovinom i prijedlog o pilot režimu za tehnologiju decentraliziranog vođenja evidencija transakcija, tzv. DLT za upotrebu u veleprodaji.

Tim se paketom premošćuje jaz u postojećem zakonodavstvu EU-a tako što se osigurava da postojeći pravni okvir ne predstavlja prepreke o upotrebi novih digitalnih financijskih instrumenata, te se njime ujedno osigurava da su takve nove tehnologije proizvodi obuhvaćeni područjem primjene financijske uredbe i mehanizama za upravljanje operativnim rizicima poduzeća koja posluju u EU.

Cilj paketa je poduprijeti inovacije i prihvaćanje novih financijskih tehnologija, te pritom osigurati odgovarajuću razinu zaštite potrošača i ulagatelja. Uredba MiCA uspostavlja režim za regulaciju i nadzor nad izdavanjem kriptoimovine i pružanjem usluga kripto imovine u EU. Prema Uredbi MiCA kriptoimovina se definira kao digitalni prikaz vrijednosti ili prava koja se može prenositi i pohranjivati elektronički s pomoću tehnologije distribuiranog zapisa ili slične tehnologije.

Uredba MiCA uređuje zahtjeve u smislu transparentnosti i objavljivanja za izdavanje, javnu ponudu i uvrštenje kripto imovine za trgovanje na platformu za trgovanje kripto imovinom. Zatim zahtjeve za odobrenje za rad i nadzor pružatelja usluga povezanih sa kripto imovinom, izdavatelja tokena vezanih uz imovinu, izdavanja tokena elektroničkog novca kao i za njihovo poslovanje, organizaciju i upravu. Zatim zahtjeve za zaštitu imatelja kripto imovine pri izdavanju javnoj ponudi i uvrštenju za trgovanje, zatim zahtjeve za zaštitu klijenata, mjere za sprječavanje trgovanja na osnovi povlaštenih informacija, nezakonitog objavljivanja povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem, kako bi se osigurao integritet tržišta kriptoimovine. Osnovni ciljevi donošenja uredbe MiCA su osiguravanje pravne sigurnosti uspostavom čvstog pravno okvira za kriptoimovinu koja nije obuhvaćena postojećim zakonodavstvom EU koje se odnosi na financijske usluge, zatim podržavanje inovacije i zdrave konkurencije u cilju promicanja razvoja kriptoimovine uspostavljanjem sigurnog i proporcionalnog okvira, zaštita potrošača, ulagatelja integriteta tržišta s obzirom na rizike povezane s kriptoimovinom i osiguravanje financijske stabilnosti uz uključivanje zaštitnih mjera za rješavanje potencijalnih rizika za financijsku stabilnost.

Uredba MiCA primjenjuje se na sljedeće vrste imovine. Pod 1, tokeni e-Novca odnosno .../Govornik se ne razumije./... tokens, tokeni vezani za imovinu odnosno .../Govornik se ne razumije./... tokens te ostala kriptoimovina. Uredba MiCA se ne odnosi na kriptoimovinu koja je jedinstvena i nije zamjenjiva s drugom kriptoimovinom, npr. non-fungible tokens.

Uredbom MiCA uređuju se obveze sudionika na tržištu kriptoimovine, izdavatelja kriptoimovine i pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom te ovlasti nadzornih tijela, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo i Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržište kapitala te nadležnih tijela država članica u odnosu na te obveze.

Obveze izdavatelja kriptoimovine, izdavatelji koji nude kriptoimovinu trećim stranama, kao i izdavatelji koji uvrštavaju kriptoimovinu za trgovanje, ovisno o tome o kojoj se vrsti kriptoimovine radi, dužni su sastaviti, objaviti i svom nadležnom tijelu dostaviti notifikaciju bijele knjige te kriptoimovine, primjenjivati pravila o promidžbi kriptoimovine te osigurati usklađenost s obvezama poštenog, transparentnog i profesionalnog postupanja u odnosu na ulagatelje, posebno u vezi s upravljanjem sukobima interesa i održavanjem sigurnosnih pristupnih protokola, kao i prava povlačenja za ulagatelje.

Nadalje, izdavatelje tokena vezane za imovinu dužni su ishoditi odobrenje za izdavanje takvog tokena od svog nadležnog tijela, dok izdavatelji tokena e-Novca mogu biti samo kreditne institucije ili institucije za elektronički novac. Ukoliko se radi o ovlaštenju za trgovanje na inicijativu operatera platforme za trgovanje, a bijela knjiga o kriptoimovini nije objavljena, operator te platforme za trgovanje mora ispuniti određene zahtjeve.

Uredba MiCA propisuje izuzetke odgovora navedenih obveza, a kako bi se osigurala nužna proporcionalnost. Uredba MiCA kao posebno značajnu vrstu kriptoimovine uređuje tokene vezane za imovinu, tzv. ART-ove za koje je propisano obvezno licenciranje izdavatelja takvog tokena, osim ako to nije kreditna institucija i bijele knjige od strane nadležnog tijela.

Radi se o posebnoj vrsti kriptoimovine koja se može koristiti i u investicijsku svrhu i kao sredstvo razmjene. Za izdavatelje ART-ova propisani su kapitalni zahtjevi i obveza održavanja pričuve imovine, čija je svrha pokriti rizike povezane s imovinom, koja se odnosi na ART, kao i rizike likvidnosti povezane s trajnim pravima imatelja ART-a na .../Govornik se ne razumije./... od strane izdavatelja.

Kreditna institucija koja ispunjava zahtjeve iz uredbe MiCA također, može biti izdavatelj ART-ova pod uvjetom da ima dodatno odobrenje svog nadležnog tijela, HNB-a odnosno Europske središnje banke. Uredba MiCA predviđa obvezu praćenja uporabe ART-ova jer se ne smiju široko koristiti kao sredstvo razmjene unutar područja jedne valute. Smatra se da se ART široko koristi kao sredstvo razmjene, kada je prosječan broj i prosječna ukupna vrijednost transakcija po danu povezane s korištenjem sredstava razmjene unutar područja jedne valute veći od jednog milijuna transakcija ili 200 milijuna eura. Uredba MiCA propisuje da značajne ART-ove nadzire Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo jer se mogu koristiti kao sredstvo razmjene i u dovoljno velikim volumenima mogu utjecati na monetarnu politiku i monetarnu suverenost.

Uredbom MiCA propisani su uvjeti za izdavanje odobrenja za rad i pravila poslovnog ponašanja pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom, tzv. Crypto-asset Service Providers, pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom je prema uredbi MiCA subjekt koji se bavi pružanjem usluga u odnosu na kriptoimovinu koja nije financijski instrument. Te su usluge prema svojoj prirodi usporedive s investicijskim i pomoćnim uslugama iz Zakona o tržištu kapitala.

Pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom mora ishoditi odobrenje za rad od nadležnog tijela države članice, što mu omogućava da to odobrenje koristi kao EU putovnicu za pružanje licenciranih usluga kriptoimovine u drugim državama članicama.

Uvjeti za izdavanje odobrenja za rad usporedivi su s drugim pružateljima financijskih usluga i obuhvaćaju dobar ugled i stručnost višeg menadžmenta, minimalne kapitalne zahtjeve, adekvatno osiguravajuće pokriće, robusnost organizacije i procesa, zaštitu imovine klijenata, politiku sprječavanja sukoba interesa, poticaja izvršenja naloga rješavanja pritužbi, sprječavanja pranja novca, kontinuiteta IKT poslovanja, itd.

Osim pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom, prema uredbi MiCA usluge u odnosu na kriptoimovinu mogu pružati i pružatelji financijskih usluge koje već imaju odobrenje za rad od svog nadležnog tijela sukladno posebnim propisima kojima se uređuje njihovo poslovanje. Investicijska društva, kreditne institucije, mjesto trgovanja, društvo za upravljanje, upravitelja alternativnih investicijskih fondova koji imaju dozvolu za pružanje određenih investicijskih usluga te Središnji depozitorij vrijednosnih papira pod uvjetom slanja prethodne obavijesti nacionalnom nadležnom tijelu u RH, to su HANFA, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i Hrvatska narodna banka odnosno HNB.

Uredba MiCA se ne primjenjuje na usluge koje se pružaju na potpuno decentralizirani način bez posrednika, kao niti na kriptoimovinu kod koje nije moguće identificirati izdavatelja.

Uredba MiCA definira sljedeće usluge i djelatnosti koje su povezane s bilo kojom kriptoimovinom, pružanje skrbništva nad kriptoimovinom i upravljanje njome u ime klijenata, upravljanje platformom za trgovanje kriptoimovinom, razmjena kriptoimovine za novčana sredstva, razmjena kriptoimovine za drugu kriptoimovinu, izvršavanje naloga za kriptoimovinu u ime klijenata, plasiranja kriptoimovine i dr.

RH će donošenjem ovoga konačnog prijedloga zakona osigurati provedbu pravne stečevine EU na način da se omogući provedba odredbi uredbe MiCA. Ovim konačnim prijedlogom zakona HNB-u i HANFA-i dodjeljuju se ovlasti potrebne za izvršavanje zadaća na temelju uredbe MiCA u odnosu na izdavatelje kriptoimovine i pružatelja usluga u odnosu na kriptoimovinu što uključuje izdavanje odobrenja za izdavanje određenih vrsta kriptoimovine, izdavanje odobrenja za rad pružatelja usluga povezanih sa kriptoimovinom, nadzor nad pridržavanjem odredbi Uredbe MiCA, te sankcije za kršenje odredbi Uredbe MiCA.

Predloženim predmetnim aktom se u Republici Hrvatskoj po prvi put uređuju pravila za regulaciju i nadzor kriptoimovine, uvjete za izdavanje javnu ponudu i uvrštenje kriptoimovine na platformu za trgovanje, odobrenje za rad pružatelja usluga i izdavatelja tokena, zaštitu klijenata, mjere za sprječavanje trgovanja na osnovi povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem, te sankcije za kršenje odredbi Uredbe MiCA.

Također uređuje se podjela nadležnosti između HANFA-e i HNB-a. Konačni prijedlog zakona podijeljen je na 13 dijelova. Prvi dio se odnosi na opće odredbe kojima je propisano što je predmet zakona, te su definirani pojmovi koji se koriste kroz zakon. Drugi dio zakona propisuje nadležna tijela, njihove nadležnosti, te područje rada konkretno nadležna tijela odgovorna za obavljanje funkcija, izvršavanje dužnosti propisanih u uredbi MiCA. U ovom zakonu su HANFA i HNB.

HANFA je jedinstvena kontaktna točka za prekograničnu administrativnu suradnju između nadležnih tijela u odnosu na glavu dva kriptoimovina koji nisu tokeni vezani uz imovinu, ni token jedan novca. Glavu pet vezanu za izdavanje odobrenja za rad i uvjeti poslovanja za pružanje usluga povezanih sa kriptoimovinom i glavu šest sprječavanje zabrana zlouporabe tržišta koja uključuje kripto imovinu kao i za suradnju sa ESPO-om.

Hrvatska narodna banka je jedinstvena kontaktna točka za prekograničnu administrativnu suradnju između nadležnih tijela u odnosu na glavu tri tokeni vezani uz imovinu i četiri tokeni e-novca kao i za suradnju sa EBA European Banking Authority. Osim toga, Konačni prijedlog zakona detaljnije propisuje i tko su subjekti nadzora HANFA-e i HNB-a kao i podjelu nadležnosti između ova dva nadzorna tijela.

Treći dio zakona odnosi se na odgovornost za informacije navedene u Bijeloj knjizi o kripto imovini. Općenito govoreći Bijela knjiga o kriptoimovini trebala bi sadržavati opće informacije o značajkama, funkcijama i rizicima kriptoimovine, stoga je potrebno propisati koje su to odgovorne osobe od kojih će imatelj kriptoimovine moći zahtijevati naknadu štete koju je pretrpio zbog toga što su informacije u Bijeloj knjizi o kriptoimovini netočne ili nepotpune, nejasne ili obmanjujuće. Dakle, odgovorne osobe su ponuditelj, osoba koja traži uvrštenje za trgovanja i/ili operator platforme za trgovanje, izdavatelj tokena vezanih uz imovinu, izdavanje tokena e-novca, članovi upravnog upravljačkog ili nadzornog tijela, te osobe koje preuzmu odgovornost za točnost i potpunost informacija u Bijeloj knjizi.

Postoji mogućnost isključenja odgovornosti za štetu, ali pod uvjetima propisanim zakonom. U četvrtom dijelu zakona propisano je izdavanje odobrenja za rad za pružatelje usluga povezanih sa kriptoimovinom, izdavanje odobrenja za rad pružatelju usluga povezanih sa kriptoimovinom moguće je samo na temelju zahtjeva dioničkog društva ili društva sa ograničenom odgovornošću sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

Uredba MiCA zahtijeva da usluge povezane sa kriptoimovinom mogu pružati i drugi poduzetnici koji nisu pravne osobe samo ako pravni oblik osigurava razinu zaštite interesa trećih strana koja je istovjetna razini zaštite koju pružaju pravne osobe iako podliježu istovjetnom bonitetnom nadzoru koji je primjeren njihovom pravnom obliku.

Obzirom da takvih oblika poduzetnika u Republici Hrvatskoj nemamo, odnosno propisivanje bilo kojeg drugog oblika poduzetnika primjerice obrta ili društava osoba ne bi se moglo osigurati razina kontrole kao slučaja dioničkog društva ili društva sa ograničenom odgovornošću.

HANFA je o izdavanju odobrenja za rad pružatelju usluga povezanih sa kriptoimovinom odlučuje rješenjem ako su ispunjeni svi uvjeti iz Uredbe MiCA i ovoga zakona, a također može i ukinuti to odobrenje. Zakon propisuje i odredbe koje se odnose na upravu i nadzorni odbor pružatelja usluga povezanih sa kriptoimovinom koja mora zajednički raspolagati stručnim znanjima, sposobnostima i iskustvom potrebnim za samostalno i neovisno vođenje, odnosno nadziranje poslova pružatelja usluga povezanih sa kriptoimovinom.

Osim toga, članom uprave u pružatelju usluga povezanih sa kriptoimovinom može biti imenovana samo osoba koja je dobila suglasnost HANFA-e za imenovanje, a tu suglasnost HANFA može i ukinuti pod određenim uvjetima. Peti dio zakona propisuje uvjete poslovanja pružatelja usluga povezanih sa kriptoimovinom pri čemu je propisano da sve informacije koje pružatelji usluga povezanih sa kriptoimovinom pruža klijentu ili potencijalnom klijentu moraju biti korektne, jasne i ne smiju dovoditi u zabludu.

Pružatelji usluga povezanih sa kriptoimovinom dužan je voditi poslovne knjige, ostalu poslovnu dokumentaciju i evidencije, te podliježe obvezi zakonske revizije za svaku poslovnu godinu. Zakon u šestom dijelu propisuje uvjete poslovanja izdavatelja tokena vezanih uz kriptoimovinu. HNB je nadležan za odlučivanje o izdavanju i ukidanju odobrenja za rad izdavatelja tokena vezanih uz imovinu koji nije kreditna institucija. Za izdavatelja tokena vezanih uz imovinu koji nije kreditna institucija propisano je da se može osnovati samo kao dioničko društvo ili društvo sa ograničenom odgovornošću izdavatelja tokena vezanih uz imovinu koji nije kreditna institucija dužan je voditi poslovne knjige, ostalu poslovnu dokumentaciju i evidencije, sastavljati i objavljivati financijske izvještaje, a podliježe i obvezi zakonske revizije za svaku poslovnu godinu.

Sedmi dio zakona propisuje postupak nadzora koji provodi HANFA koja je ovlaštena izricati mjere i obavljati nadzor u skladu sa podjelom nadležnosti. Postupak nadzora provodi i HNB a ovlaštena je izreći jednu ili više nadzornih mjera koje su potrebne da bi subjekt nadzora ili druga osoba uskladila poslovanje ili postupanje.

Jezik dostave je objava obavijesti nadležnim tijelima propisanim u osmom dijelu zakona. Deveti dio zakona propisuje postupanje po pritužbama, pa tako svaka fizička ili pravna osoba koja smatra da je ponuditelj, osoba koja traži uvrštenje za trgovanje, izdavatelj tokena odredbe Uredbe MiCA ili zakona može HANFA-i ili HNB-u podnijeti pritužbu.

U desetom dijelu zakona propisuju se mehanizmi koji potiču prijave mogućih ili stvarnih povreda Uredbe MiCA. Jedanaesti dio zakona propisuje naknadu za nadzor koja pripada HANFA-i odnosno HNB-u. Dvanaesti dio zakona propisuje prekršajne odredbe, pa su propisane novčane kazne za počinitelje prekršaja propisanih zakonom. Posljednji dijelovi zakona propisuju odredbe o rokovima za donošenje podzakonskih propisa i sklapanje sporazuma između HANFA-e i HNB-a. Osim toga, propisano je stupanje na snagu zakona 8. dana od objave u Narodnim novinama. Zaključno, a kako je prethodno pojašnjeno, ovaj konačni prijedlog zakona pridonijet će sveobuhvatnijoj i svrhovitijoj regulaciji tržišta kriptoimovine jer će regulirati područje poslovanja koje do sada nije imalo svoj posebni zakonski okvir.

Ovime RH osigurava provedbu uredbe MiCA te se omogućuje jačanje pravne sigurnosti u ovom segmentu poslovanja. U nedostatku posebnog zakonodavnog okvira za tržište kriptoimovine, korisnici mogu izgubiti povjerenje u ovakvu vrstu imovine, zbog čega bi se moglo propustiti prilike za inovativne digitalne usluge, alternativne platne instrumente ili nove izvore financiranja za trgovačka društva.

Trgovačka društva koja koriste kriptoimovinu ne bi imala pravnu sigurnost kako se postupa s njihovom kriptoimovinom u različitim državama članicama. Predlaže se donošenje ovog Zakona po hitnom postupku s obzirom da se isti samo osiguravaju pretpostavke za provođenje uredbe MiCA s obzirom da je ista stupila na snagu 29. lipnja 2023. s odgođenom primjenom odredbe o tokenima, e-Novca i tokenima vezanim za imovinu.

Također, slijedom rasprave na Odboru za zakonodavstvo i upućenih amandmana nomotehničke naravi, predlagatelj iste prihvaća. Zahvaljujem uvaženim zastupnicama i zastupnicima na pozornosti.