Hvala potpredsjedniče.

Kolegice i kolege.

Pa „Zdravlje za sve“ to je cilj koji je Svjetska zdravstvena organizacija postavila davno, a i Europska komisija upravo ističe da je zdravlje građana jedan od prioriteta, pri čemu ono što stalno moramo ponavljati da nije samo cilj produžiti život nego povećati broj zdravih godina života.

Ako bi napravili nekakvu brzu swot analizu našeg zdravstvenog sustava onda vjerujem da bi se složili da je on već pomalo zastario i da ne odgovara stvarnim, a pogotovo ne budućim potrebama stanovništva RH, već sada živimo pet godina zdravog života kraće od europskog prosjeka.

Prema tome, uvodno što mogu u ime kluba SDP-a reći, nekakvo moderno, dostupno, funkcionalno i održivo zdravstvo u kojem je u središtu čovjek trebalo bi predstavljati nadstranačku misiju. Dakle, ja osobno zaista smatram da je pitanje zdravlja i zdravstvenog sustava nadstranačka misija i da svatko od nas, bez obzira s koje strane sabornice dolazio treba činiti sve što je u njegovom znanju, vještinama, kompetencijama da učinimo sustav zdravstva boljim.

Prema tome ako krenemo od nekakve baze, a to su ljudi, onda je upravljanje kadrovima potencijalno zapravo taj prvi korak. Mi već sada nismo u prosjeku EU ako gledamo broj liječnika na, po broju stanovnika 7,5 je Hrvatska, 8,5 je EU, 3,7 su sestre, 4,1 EU. Znači ako gledamo samo taj prvi početak, onda bi poticanje učenika da se upisuju na zdravstvene studije liječnička, neliječnička zanimanja, trebao biti nekakav prvi korak. Ja smatram da ovaj zakon Prijedlog izmjena zakona o sestrinstvu jest taj prvi korak kad su u pitanju medicinske sestre. Dakle specijalističko usavršavanje medicinskih sestara tehničara, djelatnosti hitne medicine koje se već provodi koje je obuhvatilo do sada 138 ako se ne varam prvostupnika sestrinstva, a cilj je da bude 375 u 3 godine i za što smo dobili 13,6 milijuna europskih sredstava po meni je dobar put kako da se osigura već dostupnost kvalitetne zdravstvene skrbi u svim dijelovima Hrvatske. Trebate znati da u Hrvatskoj smo imali negdje oko 204 ako se ne varam tima 2 do kraja 2023., a u novoj mreži je 349. Dakle radi se o povećanju tima 2 i upravo ovi prvostupnici njih 375 koji se trebaju školovati specijalistički usavršavati ove tri godine, trebaju biti ta dodana kvaliteta kako bi dostupnost bila veća. Kao netko tko je radio 5 godina na hitnoj pomoći, kao netko tko sada radi na Fakultetu zdravstvenih studija i sam sudjeluje u specijalističkom usavršavanju prvostupnika sestrinstva posebno u ovom dijelu koji je najzahtjevniji zbog čega zapravo i mijenjamo između ostalog ovaj zakon, a to je da će se definirati kompetencije prvostupnica, prvostupnika sestrinstva sa specijalističkim usavršavanjem u djelatnostima hitne medicine tj. omogućavanje primjene znanja, vještina i lijekova bez prisustva liječnika u životno ugrožavajućim situacijama. Mi zapravo ovaj zakon donosimo upravo zbog toga što ovog trenutka sestre, prvostupnice sestrinstva ne mogu davati niti jedan lijek bez prisutnosti liječnika, a ovim specijalističkim usavršavanjem uz ostale vještine, znanje i kompetencije dobivaju i ovu da mogu primijeniti sukladno smjernicama 17 lijekova. Prema tome ja i klub SDP-a, podržava ovo prvo čitanje jer smatra da ćemo na taj način unaprijediti položaj prvostupnika sestrinstva, a osigurati i veću dostupnost zdravstvene zaštite u Hrvatskoj. Svega nekoliko napomena za one koji to baš ne prate. Dakle u Hrvatskoj se obrazovanje medicinskih sestara provodi na tri razine, srednjoškolska, prijediplomska i diplomska i dobivaju se dakle titula medicinska sestra opće njege, prvostupnik, prvostupnica sestrinstva i magistar, magistra sestrinstva. Prema tome to je nekakva vertikala, a već imamo i doktorice sestrinstva. U Hrvatskoj postoji 25 srednjih medicinskih škola, postoji 15 prijediplomskih studija sestrinstva i 18 diplomskih studija sestrinstva i ključno je dakle da upravo tim obrazovanjem kvalitetnim obrazovanjem sestrinstva stvaramo zdravstveni kadar koji će tzv. task shiftingom preuzeti dio poslova liječnika i osigurati veću dostupnost zdravstvene zaštite. Za vas jedan podatak. Dakle u Hrvatskoj prema registru iz siječnja ove godine ima 41.276 medicinskih sestara od čega 32.440 radi u sustavu zdravstva. Dakle to je nešto bez čega zdravstveni sustav ne bi mogao funkcionirati i na nama je apsolutno zadatak da činimo sve kako bi osigurali da sve medicinske sestre od onih sa završenom srednjom školom preko prvostupnica do magistara sestrinstva budu adekvatno vrednovane za posao koji rade, a upravo ove izmjene zakona idu u tom smjeru da prvostupnice sestrinstva, prvostupnici sestrinstva koji završe specijalističko usavršavanje iz područja hitne medicine, ostvare da se njihove kompetencije priznaju i vrednuju. Upravo to mnogi zdravstveni radnici posebno iz područja sestrinstva kao nezadovoljstvo poslom ističu nepriznavanje i nevrednovanje onog što znaju, što mogu i što čine. Stoga zaključujući ovu raspravu, dakle podržavamo ovaj zakon u prvom čitanju. Jedino jedna sugestija državnom tajniku, ne znam da li je potrebno možda do drugog čitanja već predvidjeti i neke buduće specijalizacije sestrinstva koje su u pripremi da ne moramo stalno mijenjati zakon vezano za te neke kompetencije koje će se vrednovati i priznavati nakon što završe specijalističko usavršavanje jer u pripremi je nekih 20-ak specijalističkih usavršavanja u području sestrinstva, pri čemu naravno jedan od ključnih problema kojih se ja bojim je što smo za ovih 375 dobili sredstva EU, što smo na taj način financirali specijalističko usavršavanje prvostupnika, prvostupnica sestrinstva, osigurali da im bude plaćeno to da ne moraju sami plaćati, da ne plaćaju ustanove. Ne znam na koji način ćemo osigurati novce za specijalističko usavršavanje ostalih područja i stoga smatram da je to jedna od tema koja je vrlo važna i da treba na vrijeme razmišljati o njoj. Hvala lijepo.